Da li prepoznaješ na koje sve načine izdaješ sebe?

Da li prepoznaješ na koje sve načine izdaješ sebe?

Anksioznost, gnev, ljutnja na druge ljude i njihove postupke, pritisak, slabe granice, iscrpljenost, umor. Disbalans organizma, bolesti. To su samo neka od stanja i osećanja koje iskusimo kada izdajemo sebe, kada smo u “people pleasing” stanju. Šta to zapravo znači? Kako ona izgleda u svakodnevnom životu i kako se osoba koja izdaje sebe oseća? Da li je slika o tebi i drugi ljudi koji, čim odlaze verovatno i nisu za tebe, važnija od tebe same?

Šta je zapravo samoizdaja?

Izdaja sebe nije samo onda kad odabereš profesiju koja te ne zanima, ili partnera po tuđem nahođenju, ili kad doneseš bilo koju krucijalnu odluku u životu kako bi ona bila po merilima društva. Sebe izdaješ na najsitnijim podeljcima svog dana, dokle god se brineš šta će neko da pomisli o tebi, kakva ćeš osoba biti ako ne ispuniš neko očekivanje i kako ćeš preživeti ako te svi napuste. Izdavanje sebe počinje kada pristaješ na stvari koje ti se ne dopadaju, samo da ne bi izgubila pozitivnu sliku o sebi i da te drugi ne bi “odbacili”.

Tu postoji začkoljica – drugi ne mogu da te odbace ako sama sebe prvo ne odbaciš. Ti da ne misliš o sebi to što neko drugi pomisli o tebi kad odabereš sebe ispred njih, ne bi se osećala odbačeno. Ti da ne moliš za pažnju i ljubav od okoline, ne bi okolina mogla da te ubedi da radiš stvari koje ne želiš. Ko te je to ubedio da nisi dovoljno dobra? Roditelji? Porodica? Škola? Okolina? To su samo njihova mišljenja i njihova merila i vreme je da ti imaš svoja. Da promeniš svoje uverenje i podigneš samopoštovanje koje ti pripada. Danas možeš da izabereš da budeš drugačija osoba. Kada smo bili deca često su nam govorili da smo sebični ako nešto ne uradimo za nekog drugog, ako nešto ne podelimo s drugima. Sve to ima smisla dok je umereno i dok smo u isto vreme učeni da su naše potrebe su najvažnije i da je ok da ne radimo nešto ako to sami ne želimo. To ne znači da ne treba drugima da pomažemo, da im budemo podrška i da im činimo, to samo znači da ne bi trebalo da činimo nešto za nekoga samo jer se to od nas očekuje. Ne bi trebalo da prećutimo šta nam ne odgovara samo da ne bismo povredili drugu osobu. Ne bi trebalo da trpimo stvari koje nam nisu po meri samo da ne bismo ušli u konflikt. Ne bi trebalo da radimo stvari koje nam se ne rade samo radi “mira u kući”.

Kako sve može da izgleda samoizdaja?

Podeliću nekoliko istinitih primera iz mog okruženja, ali i primera one stare mene od pre nekoliko godina koji odslikavaju kako izgleda kad biramo da svoje potrebe stavimo po strani zarad raznih strahova.

  • Hladno ti je, a neprijatno ti je da pitaš da se zatvori prozor u kafiću ili kod nekog.
  • Servira ti se jelo koje ti se ne sviđa, a ti ga jedeš na silu jer ti je neprijatno da vratiš.
  • Dim cigarete ti ide direktno u lice i peku te oči, ali te je stid da zamoliš osobu da pomeri položaj cigarete.
  • Popila bi kafu u toplom kafiću, ali ne izgovaraš to nego na tuđ predlog pristaješ da odeš u bučnu pivnicu.
  • Obukla si se elegantno za neko lepo mesto, a šetaš satima gradom jer ti je neprijatno da iskomuniciraš dečku kojeg si tek upoznala da ti je neudobno toliko da šetaš.
  • Smatraš da se tvoj kolega previše oslanja na tebe i traži ti puno posla, ali mu ne govoriš i ne činiš ništa da se zaštitiš nego gunđaš u sebi ili s svojim prijateljima.
  • Odneseš tepih na čišćenje i ne odlučiš da otkažeš uslugu kad shvatiš da je cena triput veća nego što ti je iskomunicirano jer te je stid šta će oni pomisliti o tvom budžetu.
  • Ne deliš svoju frustraciju ili bol sa prijateljima jer te je stid svojih osećanja pošto smatraš da su “u poređenju sa gladnom decom koja nemaju šta da jedu” tvoji problemi besmisleni.

Da li su te neke od ovih situacija poznate? Ako da, i ako želiš više slobode i izbora u svom životu, vreme je da promeniš svoj odnos sa okolinom.

Život po tvojim merilima

Kako preseći krug i krenuti drugačije? Za početak, osvesti svoj nagon da udovoljiš drugima. Osvesti kad udovoljavaš drugima samo da bi bila prihvaćena. Pauziraj, traži malo vremena da razmisliš da li ćeš moći da uradiš to što ti se traži. Potom uči da menjaš svoj prirodan odgovor “da” sa “ne”. Biće ti jako teško isprva, i moraćeš da “preživiš” strah od odbacivanja, samoće, nedovoljnosti. Ovi strahovi su veliki i nimalo zanemarljivi, ali biranje sebe podrazumeva osvešćivanje strahova, i “preživljavanje” ranjivosti i bola, i cenu gubitka ljudi oko sebe kojem se izlažeš zauzimajući se za sebe.

Dokle god ne naučiš sebe da biraš uvek i svakodnevno, uprkos neprijatnosti emocija kroz koju prolaziš u tim trenucima, živećeš tuđ život. Nije važno kako te drugi vide nego kako ti sebe vidiš. Drugi ne treba da budu tvoje ogledalo.

—-

Ukoliko ti je ovaj tekst koristio i ukoliko želiš da podeliš svoje misli ili iskustvo, možeš to uraditi u komentaru. To pomaže vidljivost mojih iskustava i znači mi jer tako znam da ovo što deim može mnogima da koristi. Takođe, možeš da se pretplatiš na moju imejl listu kako bi ti stizalo obaveštenje svaki put kad napišem novi tekst.

Hvala ti što si ovde.



Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.