Kako otići iz Srbije #4 Poslovi u inostranstvu – gde tražiti

Kako otići iz Srbije #4 Poslovi u inostranstvu – gde tražiti

Konačno, ono što ste me sto puta pitali – poslovi u inostranstvu i kako ih pronaći. Ako te to zanima, veruj mi, ovaj tekst je stvoren za tebe. Pronaći ćeš opcije, doći do sopstvenih ideja i shvatiti da poslovi u inostranstvu nisu bauk i nisu nemogući.

Nekada su razne druge odluke koje smo donosili u prošlosti i razlog odlaska. Zato ću pokriti i opcije koje mogu da ti pomognu ubuduće, iako ti ne garantuju posao kao takav. Tekst je poduži. Možda ćeš morati da se vraćaš nekoliko puta na njega, ali koga briga. Bitno da će ti pomoći. 

Samo da napomenem, ukoliko si propustio ediciju Kako otići iz Srbije 1, 2, 3 i 4, tekstove možeš pogledati ovde. 🙂 Ne brini, niko ne zagovara masovno iseljavanje sa Balkana. Ako ti se ide da stekneš iskustvo, ti idi na neko vreme pa se vrati sa još više znanja. Da vidiš kako će život da ti se promeni na bolje, momentalno!

Pa, da počnemo.

Ako želiš još da se usavršavaš, razmisli o ovim mogućnostima:

1. Pronađi master ili PhD programe

Možda i najlakši način da uđeš u neku državu je da nastaviš sa obrazovanjem. Tada neretko možeš da dobiješ i stipendiju i validnu vizu za rad. Doduše, ta viza nekad može odobriti samo, npr. 20ak sati rada mesečno. Svakako da to nije dovoljno za život, ako nemaš stipendiju. Dakle, iskoristi ovu opciju kao odskočnu dasku. Kako to mislim?

Studiranje u inostranstvu, makar i godinu dana, može da napravi velik preokret u tvom životu. Ne samo što ćeš steći mnogo više znanja i iskustva nego ćeš steći i mnogo kontakata. Znam više njih koji su studirajući u inostranstvu pronašli posao i ostali u tim državama. Neki su se i vraćali, voljno i nevoljno. Nemoj da se obeshrabruješ da je konkurencija velika i da nisi dovoljno dobar. Razgovaraj sa profesorima i pretraži univerzitete koji su kompatibilni. Dobro razmisli zašto ili koliko želiš to i u skladu sa time napiši i dobro motivaciono pismo. Nemoj da se vodiš primerima pisma sa gugla. Napiši tu molbu iz srca i predoči šta ti znači sve to znanje koje ćeš steći. Ništa te ne košta da pokušaš.

Raspitaj se i o svim mogućim stipendijama

Saznaj što više i o stranim, ali i o domaćim stipendijama. Znam da postoji stipendija ministarstva koja se raspoređuje jednom godišnje. Treba da apliciraš za nju i podneseš dokaz da studiraš u inostranstvu i nemaš stipendiju univerziteta. Ta stipendija ti ne pokrije cele troškove, ali pokrije deo i taj deo može da ti znači.

Znam i ljude koji su čak i nekoliko godina tražili adekvatan program za doktorske studije, pa su ga na kraju i dobili. I stekli enormno više iskustva i prakse nego što bi ikada stekli na našim studijama. Znaj i da je program doktorskih studija je drugačiji u inostranstvu nego kod nas.

Iz tog razloga, mnogi u inostranstvu su ih završavali za kraće vreme nego što su to radili ljudi u, na primer, Srbiji. Nakon takvog iskustva, često je prava retkost ostati bez posla. Neki od njih možda ne dobiju zaposlenje na tom mestu na kojem su, ali dobiju na nekom drugom. Ili na projektima. Naravno da to nije najbolje rešenje, ali ukoliko si željan znanja i učenja, treba da veruješ da će to da se isplati. Stanje u nauci je generalno teško i nekad je bolje preuzeti rizik i probati stvoriti nešto “napolju”.

2. Studiraš? Idi na studentsku razmenu!

Apliciraj za razmenu u inostranstvu i nemoj da te demotiviše država za koju apliciraš. Možda nećeš otići na Kipar 6 meseci da se sunčaš, ali to nije razlog da ne odeš ni u susednu Rumuniju. U svakom mestu u koje odeš sigurno nešto naučiti. Erasmus je najpoznatiji i gotovo svi koji su bili na toj razmeni imaju samo pozitivna iskustva.

Da se razumemo, znam da nakon razmene treba da se vratiš u svoju zemlju. Ali mislim da jednim takvim potezom sebi lakše otvaraš vrata. Nakon studija lakše ćeš da pronađeš posao tamo ili u nekoj drugoj državi. Zašto? Jer ćeš već imati to iskustvo i biće ti lakše da sebe zamisliš ponovo tamo, ili negde treće. Imaćeš kontakte ljudi iz celog sveta koji ti mogu dati, ako ništa, makar informacije o stanju u drugim državama.

Kako doći do razmene?

Pregledaj Erasmusov sajt i raspitaj se o mogućnostima i na svom fakultetu. Saznaj od profesora i druge opcije za razmene. Nabavi sve potrebne papire i obavezno pisma preporuke i apliciraj. Obrati pažnju na tajming jer se obično prijavljuje dosta ranije. Znaj i da ti često tvoji profesori neće priznati neki deo ispita koji si radio na Erasmusu. To znači da ćeš možda morati da polažeš duplo jedan ili dva semestra. Nekom to nije problem i misle da vredi, ali ti najbolje znaš da li ti to predstavlja problem.

Pisaću uskoro i o iskustvu onih koji su otišli na Erasmus razmene.

Erasmus može da ti donese ne samo super druženja nego i mnogo iskustva i mogućnosti za dalje poslove. Ukoliko te konkretno ovaj program ne zanima, pogledaj i druge koji su u opticaju. Pregledaj sajtove Evropske unije, ali i domaće. Ako kopaš dovoljno, pronaći ćeš. Na primer, postoji i sajt HeySuccess preko kojeg takođe možeš da dobiješ informacije o stipendijama, konferencijama, praksama itd. Nisam ga koristila, ali možeš da pregledaš šta se nudi. Kako? Registruj se i traži. I srećno!

Idemo dalje.

Ako želiš da se oprobaš u poslovima napolju na bilo koji način, pogledaj naredni spisak.

Važno je da ne odbaciš ovu listu tek tako nego da dobro razmisliš šta i koliko može da ti služi za dalju karijeru. Svaki od ovih poslova, čak i ako ti nije privlačan na prvu loptu, može da ti bude zlata vredan.

3. Posao na brodu

Voliš da putuješ? Zamisli da si i plaćen za to! Možeš ploviti preko celog sveta ili samo u određenim državama ili delovima država. Ovaj posao možeš da radiš nekoliko godina ili celi život. Kako? Ako se dobro pokažeš, možeš da dobiješ nove ugovore i bolje uslove. Da li si spreman da čuješ dalje o ovom poslu?

Naravno da ovaj posao nije lak i naravno da nisi plaćen samo da ploviš. Plaćen si da radiš posao van kopna i daleko od familije. Radiš i često i dugo, a spavaš u kabinama koje, ljudi kažu, i nisu baš prijatne. Neki kažu i da su jezive. A nekima ne smetaju toliko, a sad ćeš čuti i zašto.

Čekaj, ne zanima te ugostiteljstvo? Nemoj da se vodiš stereotipom da se na brodu traže samo konobari! Ako se odlučiš za kruzer, ne zaboravi da su oni sagrađeni da bukvalno sadrže mini grad tamo. Od sportskih prostora do wellnessa, spa, prodavnica, pekara, restorana, bioskopa i svačega. To automatski znači da se traže razni profili ljudi da tamo i rade. I to je ujedno i razlog zašto nekima kabine u kojim spavaju ne predstavljaju problem.

Takođe, ne zaboravi da postoje brodovi na kojima ne radiš mnogo. Postoje brodovi na kojima si slobodan većinu vremenu kad je brod u luci.

Vredi li pokušati? 

Uvek i svakako. Nakon njega može da se stekne dosta iskustva i uštedi dovoljno novca koji može da se uloži u nešto drugo. Prosto, daj šansu i pretraži pozicije koje su otvorene.

Što se tiče rečnih brodova, na ovom gore sajtu je ispunjena kvota za ovu godinu, ali sačuvaj ga za sledeći put. Dok ne napišem tekst o iskustvu sa broda, izguglaj iskustva, ponudu, firme i agencije koje zapošljavaju. Savetujem ti i da se raspitaš onlajn i kod svojih prijatelja koje agencije preporučuju. 

4. Ujedinjeni Arapski Emirati?

UAE i dalje masovno zapošljava Balkance za razne, mahom ugostiteljske poslove. Doduše, ima i poslova koji su, na primer, u vezi sa građevinom. Njihovi ugovori su najčešće na godinu, dve, nekad čak i više. Kada pričamo o ugostiteljstvu, obično su to poslovi konobara, barmena, hostesa… Takođe, traže se i kuvari, sobari, ali i menadžeri i više pozicije. Plate su obično niže i neka besna zarada je često nemoguća. Ali, novac ne treba uvek da bude glavna motivacija. Kako to mislim? Prosto, nekad je vrlo teško dobiti super posao iz prvog puta.

U inostranstvu je potrebno dosta ulaganja, truda i odricanja da se dođe do nečega što prihvatamo kao uspeh. Novca ćeš imati dovoljno ako ga dobro rasporediš, a iskustvo će ti pomoći da novac uvećavaš.

Promenićeš nekoliko pozicija, steći ćeš kontakte i sa tim znanjem ćeš otići negde dalje da ga bolje unovčiš. Nemali broj se vrati u Srbiju i pokrene sopstveni biznis. Zašto to ne bi bio i ti za nekoliko godina? Veruj mi, “žrtva” koju daš sad će ti se višestruko isplatiti za nekoliko godina. Ako je daš na pravom mestu.

Postoji brdo agencija koje vode u UAE. Ne želim da ih imenujem jer nemam iskustva ni sa jednom, ali sigurno ih sve možeš pronaći onlajn. Ili se raspitaj okolo. U ovoj i ovoj fejsbuk grupi mogu se pronaći razne informacije o Dubaiju. Nemam ličnog iskustva sa grupom tako da vodi računa ko ih postavlja i koliko su provereni.

5. RADI KAO AU PAIR u AMERICI (ČUVANJE DECE)

Dakle, ide ti se u Ameriku, ali ne želiš da ideš na crno? Hoćeš da iskusiš njihov način života i razmisliš da li bi mogla tamo da ostaneš i duže? I povrh svega, voliš decu ili, još bolje, imaš završenu školu za vaspitače? Ako da, ovo može da bude super posao za tebe jer ćeš naučiti mnogo više i to iz prve ruke.

Au pair posao u Americi traje godinu dana i devojke imaju prednost. Ako ti se posao kao takav dopadne, čak možeš da produžiš ugovor na još 6 ili 12 meseci. Znaš šta je super u ovom poslu? Prijave su otvorene tokom cele godine. Da bi te neko prihvatio treba da imaš manje od 26 godina u momentu kad ulaziš u Ameriku. Treba da uložiš 450 dolara plus 160 dolara za viziranje.

Plaćen ti je prevoz iz i za Srbiju u potpunosti, a dobijaš i seminar, osiguranje i smeštaj u Njujorku od 5 dana. Više pročitaj, na primer, na ovom sajtu.

Kakva je zarada?

Nedeljno zarađuješ 195.75 dolara što znači da mesečno dobijaš 800 dolara. Radi se maksimalno 45 sati nedeljno. Obezbeđena ti je soba u porodici, hrana i zdravstveno osiguranje. Iz iskustva svojih prijateljica znam da je većina porodica spremna da ti plati kakav god tip hrane želiš da jedeš. Plaćen je i kurs koji odabereš do 500 dolara u cilju usavršavanja. I, naravno, godišnji odmor (na koji često ideš s porodicom na neko egzotično mesto).

Zvuči odlično, zar ne? Ali to nije sve, organizovana su i druženja s ostalim au pair devojkama tako da brzo stekneš društvo. Uslov prijave je da imaš manje od 26 godina u momentu kad ulaziš u Ameriku. Nema pisanja motivacionog pisma, ali ima snimanja videa. U videu treba da si veseo i pozitivan i dokažeš da umeš s decom, a vize manje-više svi dobijaju.

Nakon isteka programa dobijaš turističku vizu da putuješ Amerikom mesec dana o svom trošku.

I ne zaboravi da ovo iskustvo može da ti donese mnogo znanja i prednosti u odnosu na ostale ukoliko odlučiš da nastaviš u ovoj sferi. U Americi sam videla mnoge koji otvaraju Day care – čuvaju više dece, uključujući i svoju, svaki dan i od toga žive.

6. Želiš li da radiš kao stjuard/esa?

Putovanje svetom, obezbeđen smeštaj, avantura, zarada, štednja…? Da li te ovaj posao privlači? Mene jeste, pre nekoliko godina. U Beogradu su u to vreme svako malo organizovani kastinzi za kompanije na Bliskom istoku. U ovom momentu ne znam kakvo je stanje, ali znam da generalno avio kompanije konstantno traže radnike.

Konkurs često traje par dana – prvi dan je open day, tamo predaješ CV i oni odluče ko prolazi dalje. To je prvi krug, a ima ih još nekoliko tokom dana među kojima je i znanje engleskog. Obično konkurs traje od ujutro do uveče. Naredni dan, ili neki drugi dan je završni intervju.

Sve oglase možeš pronaći na njihovim vebsajtovima. Ja se sećam da mi je grupa Budući stjuarti i stjuardese na fejsbuku bila od velike koristi. Tu se skupljaju svi oni koji idu na kasting, koji su išli, koji planiraju da idu ili koji su već dobili posao. Sva njihova iskustva mogu da ti pomognu da i ti postaneš stjuard.

Nije nemoguće dobiti posao stjuarda!

A dobiti posao u takvim kompanijama je moguće. Nekoliko mojih prijatelja i poznanika radi u Dubaiju, putuje svetom i generalno je, manje ili više zadovoljno. Manje zadovoljno verovatno zbog teškoće samog posla. Ne postoji klasično radno vreme – radeći na takav način teško je imati redovan san ili redovnu ishranu. Radi se i danju i noću, i praznicima i vikendima, i za sve to vreme moraš da budeš svež i raspoložen.

Zašto ovo govorim? Zato što pre prijave moraš da znaš šta te čeka i da li si ti za taj posao. Ne svodi se taj posao samo na uživanje. Naprotiv, nije nimalo lak biti stjuard. Sa druge strane, bolji uslovi i unapređenja su česta tako da ova pozicija nije konačna. Novac koji uštediš za tih nekoliko godina možeš uvek dalje uložiti.

Sa treće strane, ako ti deluje da takav tempo ne bi mogao da izdržiš – pogledaj i manje kompanije i njihove ponude. Radeći za Ryanair nije isto što i radeći za Etihad. U svakom pogledu.

Dakle, pre prijave dobro istraži sadržaj na internetu na ovu temu (a ima pregršt sadržaja) i razmisli hoćeš li otići na sledeći kasting.

Ako te ne zanima ama baš nijedna od ponuđenih opcija, okreni se isključivo svojoj struci:

7. Poveži se – Linkedin

Znaš li samo koliko ljudi dobije ponude za posao ili pronađe poslove na Linkedinu? Mnogo! Zašto ne bi ti i pokušao?

Upotpuni svoj profil i napiši sve relevantno za posao koji radiš. Obavezno ispiši jezike koje znaš jer agencije  brinu o svim sferama kad pretražuju kandidate. Ukoliko ti fali jedna sitnica nećeš se ni naći u pretrazi tako da dobro vodi računa o svakom detalju.

Upotpuni svoj profil kursevima i projektima na kojima radiš ili si radio. Možeš i da iskoristiš Linkedin besplatne kurseve koji ti se nude kako bi upotpunio profil.

Nabavi preporuke od ljudi sa kojima si sarađivao. Gledaj da ocene budu realne i nemoj da tražiš or random prijatelja da napišu da si dobar čovek. Potrudi se da ocena bude smislena i da dođe od nekog legitimnog sa kime si zaista sarađivao.

Šta dalje treba da radiš?

Poveži se sa ljudima iz svoje branše. Prati njihove objave i svet u kojim se oni kreću, gledaj mesta na kojima rade, pretraži njihove firme na guglu i prati oglase za zapošljavanje. Pod ovim ne mislim da budeš stalker. Nemoj nikoga da uhodiš, radi se samo o tome da ti ljudi mogu da ti otvore vidike i preko njih možeš saznati koje sve firme postoje. Te firme mogu biti i tvoje potencijalno radno mesto.

Učlani se u Linkedin grupe. Tamo se diskutuju aktuelne teme i dele događaji, seminari, konferencije vredni posete ili poslovi. Ukoliko si u mogućnosti, posetom tako nekog događaja stičeš kontakte koji ti takođe mogu značiti za kasnije.

Pretražuj sekciju “Jobs” na sajtu. Tamo će ti biti izbačeni poslovi koji se trenutno nude, a koji ti možda odgovaraju na osnovu veština koje si odabrao.

Svi ovi trikovi mogu da upale. Ukoliko ne dobiješ posao konkretno preko Linkedina, sigurno ti makar može pomoći da dođeš do nekog posla.

8. Pretražuj sajtove za zapošljavanje

Pričaš engleski ili još neki jezik? Ako želiš sam da pretražuješ sajtove i tražiš posao onlajn, pogledaj, na primer, Europe language jobs , Top langauge jobs, Eurojobs.com. Većina tih sajtova funkcioniše tako što napraviš svoj profil (i ponekad, ali ne i svuda, motivaciono pismo) i pretražuješ bazu. Često te i sami agenti sa sajta kontaktiraju i šalju poslove koje odgovaraju tvojim veštinama.

Nisam sigurna koliko su striktni sa vizama, ali pregledaj oglase, pa proveri. Lično nisam koristila ove sajtove, ali znam one koji jesu i koji su imali ok iskustva. Doduše, ovde se najčešće radi o osnovnim poslovima gde se pruža podrška klijentima na datom jeziku. Ponavljam, to ne znači da ćeš zauvek raditi taj posao kad ga dobiješ.

Kako da pronađeš još sličnih sajtova? Guglaj ključne reči i pronaći ćeš ih sam. Srećno!

9. Startapi

Ako želiš da budeš deo rasta neke kompanije i radiš kreativniji posao u maloj zajednici, pretraži poslove u startapima. Ovakvi poslovi su najbolji način da se probiješ, naučiš različite veštine i izgradiš svoju karijeru od samog početka. I svaki uspeh u tom startapu je produkt timskog rada što će te dodatno motivisati.

Moja firma je bila startap pre nekoliko godina i ljudi koji su u njoj počeli na osnovnim pozicijama sada vode cele sektore. Posao u startapu može život da ti promeni, ako, naravno, odabereš startap sa potencijalom.

Gde ih pronaći?

Startape možeš pronaći na Aiesec sajtu, traju do 3 meseca i često su neplaćeni. Nažalost, da bi otišao u startap koji nude ti treba da platiš put, a oni ti obezbede smeštaj i često, ali ne uvek, hranu. Isplati li se? Verujem da da, čak i na ovaj način. Može da ti pomogne u budućnosti. Međutim, neću da filozofiram jer ni sama nisam htela da idem na tu opciju. Htela sam da radim i budem plaćena za to.

Da li je to razmišljanje dobro, pojma nemam. Da sam tad stisla zube i odradila tako nešto, možda bih sada bila mnogo uspešnija.

Sa druge strane, znam dosta startapa koji plaćaju regularno radnike. Pretraži ih na internetu i vidi šta ti odgovara. Na primer, tu su sajtovi EU-Startaps ili AngelList. Nisam isprobala, ali ti možeš. Ako ne možeš da pronađeš startap poslove na guglu, probaj da kucaš određene države. Na primer, Češka ima svoj sajt sa startapima.

10. Internships

Opet, Aiesec. Ništa drugo i ne mogu da preporučim jer sam samo njih isprobala. Internship programi su dobri jer mnogo lakše dobiješ vizu i posao preko njih. Meni je trebalo skoro godinu dana pasivnog traženja da pronađem posao i odem. Pre toga sam dobila posao u Kini, ali sam ga ipak odbila.

Ne znači da će tebi biti potrebno isto toliko – neki su našli i nakon 2 meseca.

Zavisi od struke. IT i razni oblici marketinga se više traže, ali ne znači da se ostali ne traže. Kako funkcioniše sve? Raspitaj se kod lokalnog Aieseca, idi na sastanak i pitaj ih sve šta te zanima. Dobićeš osobu koja je zadužena za tebe i koja će ti pomagati oko svega. Ako dobiješ posao preko njih, duguješ im naknadu koja je manja od 200 evra. Ako ne nađeš posao, ili nađeš, a ne prihvatiš posao, nikom ništa.

OK, super, ali kakve su plate?

Plate su niske preko ovog sajta i postoje da bi otplatio svoje troškove i da bi ti ostalo malo preko toga. Zašto je to tako? Ovo je organizacija koja nudi mogućnost završenim diplomcima da steknu iskustvo. Glavna ideja je da radiš napolju, stekneš znanje i vratiš se nazad. Naravno, ne mora da bude tako.

Na primer, ja sam preko Aieseca dobila posao u Brnu, ali je moja firma odlučila da mi da ugovor na neodređeno vreme. Svakako da sam to iskoristila i evo me i dalje u Brnu. Što se nisam vratila nazad? Mislim da nisam izvukla dovoljno znanja. I moram priznati da mi je kvalitet života koji imam u Brnu, odličan.

I takođe, ja sa svojom platom uspevam da živim ok, imam dovoljno za svoje hobije (putovanja) i štedim. To uspevam jer ne plaćam sama stan nego ga delim sa još dvoje ljudi.

Dakle, nije sve crno-belo. Ne mora da znači da nećeš ništa zaraditi, niti da ćeš morati da se vratiš. Ono što mi se čini da je garantovano je da ćeš steći mnogo iskustva. I na kraju ćeš samo reći da je to bila najbolja odluka koji si mogao da doneseš.

Pretraži još praksi onlajn i pogledaj kakve su ti mogućnosti da ih dobiješ.

11. Pronađi državu koja te zanima i na nju se fokusiraj

Na primer, ako te zanima Nemačka, pretražuj ključne reči na nemačkom ili engleskom jeziku. Naći ćeš sigurno sajtove koji zapošljavaju samo u Nemačkoj. Na primer, u Češkoj su to sajtovi www.jobs.cz, www.monster.cz, www.grafton.cz, www.startupjobs.cz itd. Ako pretražuješ sajtove na jeziku te države, uvek pogledaj gde se nalazi opcija da prevedeš sajt na engleski jezik. Mnoge države ljude koji znaju samo engleski ili neki drugi jezik tako da to ne treba da te brine.



2 thoughts on “Kako otići iz Srbije #4 Poslovi u inostranstvu – gde tražiti”

  • Da li možeš da napišeš tekst na temu odlaska u Norvešku?Ja sam do skoro radio u Liberecu u Cz.I zaradio nešto para ,ali ne znam da li je 1500€ dovoljno za početak u Skandinaviji?Unapred hvala

    • Ćao Nemanja! Planirala sam baš dugo da napišem konkretne stvari o odlasku i životu u Norveškoj, ali baš nikako da dođe na red. 🙁 Gledaću da to uradim što pre. Da ti kratko odgovorim na pitanje, 1500 evra može biti dovoljno u nekim slučajevima – na primer ako imaš posao unapred i smeštaj. Onda je 1500 sasvim dovoljno, i “previše” da preživiš. Ukoliko nemaš posao ni smeštaj, onda nije dovoljno jer je danas sve teže dobiti posao i boravišnu dozvolu u Norveškoj, a stanovi su papreno skupi (opet, zavisi gde u Norveškoj, ali svejedno jesu skupi).

      Obično ćeš platiti bar oko 800 pa sve do 1300 ili više evra za mali stan. Sobe ne znam koliko koštaju. I takođe, pronaći stan i ubediti stanodavca da baš tebi izda taj stan je jako teško danas – potražnja je ogromna i liste čekanja su velike. Preporučila bih ti da ako ideš tamo probaš da ugovoriš posao unapred, kakav god posao… jer znam mnoge priče gde ljudi odu bez ičega i pošto su nepripremljeni na situaciju, izgube mnogo novca. Što se tiče tog nekog početka, mislim da u Švedskoj to ide dosta lakše, ali nažalost, nemam informacije iz prve ruke za Švedsku…

Leave a Reply

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.